Lokacija spomenika
Spomenik palim Krajišnicima, u Narodno-oslobodilačkoj borbi (1941-1945) protiv fašizma, nalazi se na vrhu Banj brda (431m nadmorske visine) koje dominira Banjalukom. Udaljen je oko 5km od Grada, a put je cjelom dužinom asfaltiran.
Opis spomenika
Spomenik, mauzolejskog tipa (visine 13 m i dužine 24 m), rad je jednog od najvećih jugoslovenskih kipara i majstora memorijalne plastike Antuna Augustinčića. Podignut je na mjestu gdje je, juna 1941, održana Oblasna konferencija Komunističke partije Jugoslavije za Bosansku krajinu i nekoliko savjetovanja vezanih za podizanje ustanka. Izgrađen je od bijelog bračkog kamena.
Ima jedinstvenu formu, posebnu dinamičku liniju i gledan iz daljine, djeluje kao metak ispaljen u pravcu Krajine (Kozare i Grmeča).Na pročelju spomenika, iznad ulaznih vrata, nalazi se velika figura nagog mladića koji u ruci drži zastavu. Sa strana Spomenika nalaze se reljefi na kojima je prikazana borba protiv okupatora i poslijeratna izgradanja.
Legenda o Šehitima
Brdo Šehitluci, sa kojeg se pruža vidikovac na centar Banjaluke, dobilo je ime po trojici junaka. Legenda govori o junacima, kojima su u boju odsječene glave sabljama. No, iako su izgubili glave, oni su nastavili put vrha brda zajedno sa glavama u rukama, zastali su na jednom vrelu kako bi oprali svoje okrvavljene vratove, po čemu je vrelo i dobilo ime Vratinac. Izdahnuli su na vrhu brda, na mjestu današnjeg spomenika. Po drugoj verziji ove legende, na tom brdu visokom 431 m, sahranjena su dvojica od trojice turskih šehita (junaka), koji su u boju 1737. godine, posječeni pod Kastelom, ali su se sa galavama u rukama nastavili penjati. Jedan do njih se okrenuo ka gradu i presvisnuo, a preostala dvojica su onako obezglavljena dojahala na vrh brda i tek tamo izdahnuli. Pokopani su u zajednički grob mauzolej, a brdo je po njima nazvano Šehitluci.